Legalizacije

Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nadležnom upravnom odjelu koji izdaje akte za gradnju na području na kojem se građevina nalazi.

Zahtjevu je potrebno priložiti određenu dokumentaciju koja ovisi o kategoriji u koju građevina pripada. Sve su građevine razvrstane u 4 kategorije prema složenosti i veličini i to cijele građevine a ne samo njenog nelegalnog dijela. Npr. obiteljska kuća površine 100 m2 s nelegalnom dogradnjom od 50 m2 ubraja se u skupinu do 400 m2 jer se zbraja i nelegalni i legalni dio građevine.

Prva stanica u prikupljanju dokumentacije treba biti Katastar. Ako je građevina ucrtana u katastarski plan onakva kakva je izgrađena nije potrebno tražiti izradu geodetske snimke izvedenog stanja od strane ovlaštenog geodeta. Izvod iz katastarskog plana odnosno geodetska snimka izvedenog stanja podloga su za izradu ostale dokumentacije. Zahtjev i uz njega pripadajuća dokumentacija predaju se upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju županije odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina koja se legalizira. Adrese upravnih odjela možete pronaći ovdje. Podatke o upravnim odjelima možete pronaći i putem web stranica županija, gradova i općina gdje se između ostaloga mogu pronaći i obrazac zahtjeva, kontakt osobe i druge korisne informacije o postupku legalizacije.

Prije donošenja rješenja o izvedenom stanju upravni odjel dužan je pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja podnositelju zahtjeva, vlasniku i nositelju drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasniku i nositelju drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinici lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada. Poziv za uvid u spis dostavlja se javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela odnosno na oglasnoj ploči Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (u slučaju da je spis predmeta prebačen na rješavanje u Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada).

Rješenje o izvedenom stanju izdaje se nakon što se utvrdi da su zadovoljeni svi zakonski uvjeti. Ono se može izdati ako je utvrđeno da su zahtjevu priloženi svi potrebni dokumenti te nakon što je utvrđeno očevidom na terenu da je arhitektonska snimka, odnosno snimka izvedenog stanja u skladu s izvedenim stanjem zgrade te da je plaćena naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate. Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja ako je povod tužbe zaštita vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi sa zgradom ili zemljištem na kojemu je izgrađena.

Podnositelj zahtjeva i druge stranke u postupku imaju pravo žalbe bilo protiv rješenja o izvedenom stanju bilo protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje zahtjev za donošenje tog rješenja. Žalba se podnosi nadležnom tijelu koje je izdalo rješenje, dok samu žalbu rješava Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Po izvršnosti rješenja o izvedenom stanju plaća se komunalni doprinos i vodni doprinos. Osim za pomoćne građevine. One su oslobođene plaćanja vodnog i komunalnog doprinosa. U zgradi u kojoj ima legalnih i nelegalnih dijelova vlasnik legalnog dijela nije dužan platiti vodni i komunalni doprinos. Upravni odjel koji je izdao rješenje o izvedenom stanju obavijest će u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja tijela nadležna za utvrđivanje komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa i dostaviti im podatke potrebne za obračun iznosa doprinosa. Komunalni doprinos i vodni doprinos mogu se platiti s odgodom od godinu dana od izvršenosti rješenja ako to zatraži vlasnik građevine.

Vodni doprinos plaća investitor na gradnju građevina. Obračunavaju ga i naplaćuju Hrvatske vode rješenjem. Sredstvima vodnog doprinosa financira se vodno gospodarstvo, njima se osigurava dostupnost i zaštita voda, izgradnja, upravljanje i održavanje vodnih sustava itd. Osnovica za plaćanje vodnoga doprinosa prostorni je metar (m³). Komunalni doprinos je prihod proračuna općine odnosno grada na području kojeg se nalazi građevina. Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Postupak legalizacije mijenja se u odnosu na kategoriju nezakonito izgrađene zgrade, a zgrade se dijele u 4 kategorije:

Zahtjevna zgrada

    Zgrada čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m²,
    Zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti, čija je građevinska (bruto) površina veća od 1000 m²
    Zgrada javne namjene*bez obzira na njezinu površinu.

Manje zahtjevna zgrada

    Zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m²
    Zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti, čija građevinska (bruto) površina nije veća od 1000 m²

Jednostavna zgrada

    Zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 100 m²
    Zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednihdjelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m²

Pomoćna zgrada

    Nezakonito izgrađena pomoćna zgradau funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m²

Ukoliko građevina nije evidentirana u katastru, potrebno je izraditi geodetski snimak građevine i parcele, a uvid u katastarski plan Republike Hrvatske dostupan je ovdje.

Izjava o mehaničkoj otpornosti i stabilnosti potrebna je za sve zahtjevne zgrade koje se obrađuju u elaboratu legalizacije (građevine veće od 400 m²).